"Odgovorni smo svi"
Leptospiroza u KS: Infektolog govori o simptomima i savjetuje kako se zaštititi

Epidemija leptospiroze proglašena je jučer u Kantonu Sarajevo nakon što je u KCUS-u liječeno više osoba. Kao se prenosi ova bolest, koliko je opasna i koje mjere mogu poduzeti građani da se ne zaraze, pitali smo infektologa, prim.dr. Ednana Drljevića.
Dr. Drljević je istakao u Novom danu kako ova bolest nije nova te da je prisutna u Bosni i Hercegovini sve vrijeme. Za njegovog radnog vijeka, naveo je, najviše je bila prisutna u Posavini.
"Leptospiroza nije predstavljala nikada ozbiljan problem ako se ne jave teški slučajevi kao što je Weilova bolest ili teški klinički oblici. Ostale kliničke slike budu slične lakšoj virusnoj infekciji. Često ne bude ni otkriveno da imate leptospirozu. 2005. godine dr. Tandir i ja smo vodili Komisiju za sprečavanje širenja leptospiroze u Staroj jami Zenica, tada su oboljela 22 rudara, a jedan preminuo. To je izazvalo pažnju u cijelom svijetu je se nije javljala u rudinicima. Kada se pojavi leptospiroza to je znak da su sve higijenske sanitarne mjere svedene na minimum i da smo mi kao kompletno društvo pali na ispitu", rekao je dr. Drljević za N1.
"Ne treba dizati paniku"

Naglasio je da se leptospiroza ne prenosi s čovjeka na čovjeka, te da građani ne trebaju dizati paniku.
"Ona je samo znak da naše kompletno društvo radi na minimumu i ne sprječava ništa da se te bolesti spriječe. Neko je ipak odgovoran što se ovo desilo, a odgovorni smo svi mi - i ljekari i društvo u cjelini. Treba spriječiti širenje panike jer nema razloga za paniku što se tiče zdravlja i ugroženosti ljudi. Do panike je došlo zbog naše nehigijene. Cijela Evropa odlaže, srotira i reciklira smeće, kod nas se to ne radi. Bio-hranom hranimo glodare koji su izvor infekcije. Trenutno sam u Mostaru i način odvoženja smeća i odlaganje je civilizacijska sramota. To se u 21. vijeku ne bi trebalo dešavati. Ovo je znak da se kanalizione cijevi ne dezinfikuju i da su u problemu, da su nam podrumi u problemu. Sve bi ih trebalo deratizirati i dezinficirati što je zadatak kućnih savjeta", rekao je.
Naveo je kako je epidemija iz 2005. u rudniku u Zenici bila uslovljena time što udari nisu imali propisnu zaštitu.
Simptomi leptospiroze

Da bismo se zarazili leptospirozom moramo doći u kontakt s izlučevinama glodara, a to se desi, isitče dr. Drljević, najčešće preko oštećene kože i kda radimo neke poslove gdje postoji mogućnsot da su boravili glodari.
"Isto tako trebamo paziti kod pušenja, ukoliko radimo u tim prostorijama da ne dodirujemo oči i usta. Nemaju neki specifični simptomi, to je kao virusna infekcija - visoka temperatura bolovi u mišićima, glavobolja, slabost, malaksalost - to se javlja kod većine virusnih bolesti. Ukoliko dođe do Weilove bolesti, onda može doći do teških oblika kliničke slike kao što su žutilo, zatajenje bubrega, krvarenje o koži itd", rekao je infektolog za N1.

Da li će rasti broj zaraženih u KS?
Dr. Drljević smatra da broj zaraženih u KS neće biti toliko veliki jer je, nakon objave ove informacije u medijima, došlo do zdravstvenog prosvjećivanja.
"Ali, ne smije se to zaboraviti. Mi smo Covid zaboravili i ništa ne poduzimamo da nam s ne desi ovakva katastrofa. Ovo je prilika da se formira komisija za sprečavanje širenja bolesti kao što je bilo u ZDK i da u nju budu uključeni veterinari, epidemiolozi, mikrobilozi, VIK i svi drugi faktori koji se bave odvozom smeća uz političke faktore koja će raditi 2-3 mjeseca i poduzimati mjere neophodne za sprečavanje ovoga. Na svu sreću sada nije bilo smrtnih slučejva, ako bude - onda smo zaista u problemu", upozorio je.
Preporuke za zaštitu od leptospiroze

Dr. Drljević ističe kako se moraju uraditi dodatne mjere, a najvažnije je da se na odbacuje hrana koja pruža uslove za rast i razmnožavanje glodara.
"Treba započeti s čišćenjem podruma, da se izvrši dezinfekcija i deratizacija, da se sva mjesta u blizini rijeka očiste, deratizacija kanalizacionih sistema, vakcinacija kućnih ljubimaca jer oni mogu biti prenosioci. Mora biti sveobuhvatna akcija u koju moramo biti uključeni svi mi. Prije svega moramo vidjeti šta rade sanitarni inspektori i kako se nabavljaju i distriburaiju sredstva za dezinfekciju7dezoinskeciju/deratizaciju. Oni koji primaju novac za to trebaju biti kažnjeni ako ne rade ono za što su plaćeni", naveo je dr. Drljević.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare